Пређи на главни садржај

Pravne posledice štrajka

Pravne posledice štrajka se razlikuju u zavisnosti od toga da li je reč o posledicama zakonitog ili nezakonitog štrajka. Razlika između zakonitog i nezakonitog štrajka je u tome što se kod organizovanja zakonitog štrajka poštuju uslovi koje postavlja zakon u pogledu organizovanja i najave štrajka.


1.) Pravne posledice zakonitog štrajka

a) Radnopravne posledice:

- učešće u zakonitom štrajku nema za posledicu raskid ugovora o radu već dolazio samo do suspenzije izvesnih prava,
- ne sme se zapošljavati zamena za štrajkače u toku štrajka,
- zaposleni koji ne žele da učestvuju u štrajku imaju pravo da nastave sa radom i da im poslodavci obezbede uslove za rad i isplatu zarade,
- za vreme štrajka učesnicima ne pripada zarada tj. gubi se srazmerni deo zarade,
- poslodavac ne sme izricati novčane kazne učesnicima štrajka,
- nema nadoknade časova rada izgubljenih štrajkom,
- zaposleni uživaju zaštitu zdravlja i bezbednost na radu za vreme štrajaka,
- za vreme štrajka se ne može koristiti pravo na godišnji odmor.


b) Građanskopravne posledice:

- poslodavac ne može tražiti naknadu štete od zaposlenih i sindikata za štetu koju je pretrpeo zbog prekida rada,
- poslodavac je odgovoran za neispunjenje svojih ugovorenih obaveza prema poslovnim partnerima i ne može se pozivati na štrajk.


2.) Pravne posledice nezakonitog štrajka

- nezakoniti štrajk može da se smatra kao otkazni razlog, 
- radni odnos prestaje po sili zakona ako u štrajk stupe zaposleni kojima je zabranjen štrajk,
- zaposleni ne odgovara za štetu koju je nastala nezakonitim štrajkom osim što može da mu poslodavac da otkaz,
- sindikat je građanskopravno odgovoran za izgubljenu dobit i stvarnu štetu.



NAPOMENA:

Samim dolaskom na ovu internet stranicu,Vi kao posetilac, bezuslovno u celosti prihvatate i saglasni ste u potpunosti sa činjenicom da imalac ove internet stranice neće snositi odgovornost za bilo kakvu štetu koja bi njenom upotrebom eventualno mogla da nastane. Posetioci na sopstvenu odgovornost prihvataju, usvajaju i služe se informacijama i ostalim sadržajem dostupnim na internet stranici. 

Pravni info preporučuje da se za rešavanje konkretnih pravnih problema obratite advokatu po svom izboru. 

Pravni info polaže sva autorska prava, pa nije dozvoljeno javno objavljivanje bilo kog dela sadržaja internet stranice bez prethodno pribavljenog pismenog odobrenja.

U komentarima možete postaviti Vaša pitanja. Hvala.


Коментари

Популарни постови са овог блога

Koja su prava zaposlenih vezano za prekovremeni rad i noćni rad?

Prekovremeni rad Na zahtev poslodavaca, zaposleni je dužan da radi duže od punog radnog vremena u slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla i u drugim slučajevima kada je neophodno da se u od ređenom roku završi planirani posao. Trajanje prekovremenog rada je maskimalno 8 časova nedeljno. Dnevno trajanje rada je maksimalno 12 časova. Ne može se uvesti prekovremeni rad gde je predviđeno skraćeno radno vreme (to su poslovi sa povećanim rizikom). Zaposleni koji radi prekovremeno ima pravo na uvećanu zaradu od 26% od osnovice zarade. Zabranjen je prekovreni rad omladini i ženama u poslednjih 8 nedelja trudnoće. Inspekcija rada je organ uprave koji se stara o zaštiti zaposlenih od nezakonitog uvođenja prekovremenog rada. Noćni rad Noćni rad je rad u periodu od 22h do 06h koji se obavlja zbog prirode posla ili kontinuiranog rada (npr. kafići, noćni klubovi, splavovi, noćni čuvari itd.). Postoji pravo na uvećanu zaradu za noćni rad.  Kada se radi u noćnoj smeni bar 1/3 radnog vr...

Porez za frilensere - poreski propisi od 2023.

Od 01.01.2023. godine stupila su na snagu nova pravila u pogledu oporezivanja frilensera u Republici Srbiji. Novi model iz 2023. se razlikuje u odnosu na model iz 2022. godine jer je uvedena mogućnost izbora kako će se plaćati porez, tj. uvedena su dva nova modela obračuna poreskog opterećenja. Prvi model je  pogodan kod frilensera sa redovnim a nižim primanjima . Kod tog modela normirani troškovi za tromesečni period su 96.000 dinara i na razliku se samo plaća 20%. Na primer: ako je frilenser imao prihod u iznosu od 50.000 din. mesečno tokom tri meseca, to je 150.000 din. od čega se oduzima 96.000 din. normiranih troškova. Porez se plaća na osnovicu od 54.000 din. odnosno plaća se 10.800 din. za celo tromesečje. Doprinosi su 25,5% za PIO što iznosi  13.770 din.  i 10,3% za zdravstveno osiguranje tj. 5.562 din. Prema tome, frilenser ukupno plaća 30.132 din. za tri meseca. Što znači da ukoliko tromesečni prihod nije bio veći od 96.000 din. frilenser ne plaća porez za taj p...

Kako da se organizuje sindikat?

Da bi se organizovao rad sindikata kod poslodavca potrebno je da se ispune neki uslovi. Ti uslovi tiču se osnivanja i registracije sindikata, uslovi za rad sindikata kod poslodavca i reprezentativnosti koja je uslov za kolektivno pregovaranje. 1.) Uslovi za osnivanje i registracija Osnivanje sindikata nije podložno prethodnom postupku odobrenja tako da svako može da osnuje sindikat uz ispunjenje minimalnih uslova. Glavni uslov je upis u registar sindikata pri ministarstvu nadležnom za poslove rada. Uslove za upis propisuje ministar. Minimalan broj članova sindikata se određuje statutom sindikata. Obaveza zaposlenih koji osnivaju sindikat je da donesu statut i izaberu sindikalnog predstavnika. 2.) Uslovi za rad sindikata kod poslodavca a) prostorno-tehnički uslovi - obezbeđivanje odgovarajuće prostorije sa potrebnom tehničkom opremom (kompjuter, telefon...) koja je neophodna za rad sindikata, -poslodavac mora u skladu sa svojim mogućnostima omogućiti van radnog vremena korišćenje poslov...